Poslovne vijesti - Hrvatska

Ove se godine ne očekuje snažna kreditna ekspanzija

Iako godišnje stope rasta još nisu dostigle one prije krize, u drugoj polovici prošle godine kreditna je aktivnost ipak počela pokazivati znakove oporavka.

Kad su u pitanju plasmani stanovništvu, tome je pridonijelo sezonsko povećanje zaposlenosti u ljetnim mjesecima i stabilizacija kamatnih stopa na kredite, a kod poduzeća činjenica da su krizu preživjela ona zdrava čija se potražnja za kreditima polako oporavlja, smatraju analitičari Raiffeisen banke.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti na kraju 2010. iznosili su 272,9 milijardi kuna.

U odnosu na kraj 2009., porasli su 8,2 posto (najviša stopa rasta od kolovoza 2009.). Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Pritom su najviše povećani krediti državi, koji su u proteklih godinu dana porasli 16,9 posto te su na kraju 2010. iznosili 34,4 milijarde kuna, što je 12,6 posto ukupnih kredita. Udio države u ukupnim kreditima, navode analitičari RBA, znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize (jesen 2008.) kad je iznosio oko 8 posto. Već potkraj 2008., a posebno u prvoj polovici 2009., inozemno financiranje postalo je manje dostupno i skupo pa se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu.

Krediti trgovačkim društvima na kraju prošle godine dosegnuli su 108,2 milijarde kuna, što je 9,6 posto više u odnosu na kraj 2009., prema HNB-ovim podacima. Osim Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom, na povećanje plasmana tom sektoru u prošloj godini utjecao je i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu, ističu analitičari RBA.

Podaci svjedoče i da je nastavljen blagi godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (3,8 posto) koji su na kraju prošle godine iznosili 127,5 milijardi kuna. Njihovu godišnjem porastu pridonijeli su prvenstveno stambeni krediti čiji udjel u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 45,5 posto. Iako je godišnji rast stambenog kreditiranja u posljednjih nekoliko mjeseci nešto intenzivniji, stope rasta i dalje su razmjerno niske u odnosu na razdoblje prije krize.

Stambeni su krediti porasli 9,5 posto i dosegnuli gotovo 58 milijardi kuna.

U ovoj godini uz tek blagi oporavak gospodarstva, analitičari RBA ne očekuju snažnu kreditnu ekspanziju. Krediti stanovništvu izloženi su negativnim pritiscima kretanja na tržištu rada, pa se oporavak posebno stambenog kreditiranja očekuje tek s oporavkom tržišta rada. Što se tiče potražnje korporativnog sektora za kreditima, ona će, procjenjuju analitičari, uvelike ovisiti o oporavku domaće potražnje.